.comment-link {margin-left:.6em;}

stara Jagodina

blog sa tektovima o staroj Jagodini i Jagodincima


петак, октобар 14, 2005

"stara crkva"

Crkvu je podigao knez Miloš Obrenović. Gradnja je počela 1818. god. na kraju varoši da bi bila što dalje od gradske buke i očiju Turaka (Jagodina je tada bila pod Turskom vlašcu), ili je možda knez Miloš hteo da pokaže u kom pravcu treba širiti i izgrađivati Jagodinu. U to vreme je knez Miloš vodio pregovore o miru sa Marašli Ali Pašom u manastiru Jošanica. Dolazeći u Jagodinu video je da u Jagodini postoji džamija, a ne postoji crkva. Možda ga je ta okolnost posebno pobudila i utvrdila u nameri da podigne crkvu u Jagodini.
Sama građevina nije mogla biti završena iste godine iako je bila veoma skromnih razmera: 17,60 m dužine i 8,30 m širine, zbog oskudice majstora za unutrašnje radove. Mada nije bila sva završena ona je već služila jula 1819. god. Tada su pri njoj bili ovi sveštenici: prota Miloje Vukašinović i sveštenici Nestor Popović i Živko Popović. U maju ili junu 1824. god. crkva je završena, mada ni tada nisu bili do kraja gotovi radovi oko ikonostasa. Stara crkva jagodinska nije nikakva monumentalna građevina; mala je i ima oblik krsta, čiji se poprečni kraci protežu u pevničkim apsidama. Visina joj je 10m i ima troje vrata, od kojih su glavna ona na zapadu 2,70 sa 1,80 metara sa pervazom - rogastovom od kamena. Pred glavnim ulaznim vratima, nalazi se jedna velika bela mermerna ploca sa trima rozetama u plitkom reljefu, za koju se zna da je tu doneta i postavljena posle rušenja jagodinske džamije 1926. godine.
Na zapadnoj strani na zidu spolja iznad ulaznih vrata bila je ploča od crvenog mermera na kojoj je stajao ovaj natpis:


.. SOZIDASJA SIJA SVJATA CERKOV HRAM SVJATOGO ARHANGELA MIHAILA U VAROŠI JAGODINI TRUDOM I IZDIVENIJEM BOGOM UMUDRENOGO ZAŠČITITELJA I BRANITELJA PRAVOSLAVIJA VERI VERHOVNOGO SERBIJE KNJAZA GOSPODARA MILOŠA OBRENOVIĆA, IZ SELA BRUSNICE RODOM U 35-OJ LJETO OD ROŽDESTVA BI SERBIJI VLADAJEJUŠĆU MAHMEDU TURECKOMU SULTANU LJETO OD ROŽDESTVA HRISTOVA 1818, GOD ..


Ova ploča je bila uzidana iznad samih ulaznih vrata i beleži potrebne podatke o crkvi i njenim graditeljima. da ne bi bila izložena nevremenu i propadanju, ona je skinuta i postavljena na časnoj trpezi gde se i danas nalazi. Ova ploca je danas dragoceni istorijski izvore jer nam daje tačnu godinu Miloševog rođenja.
U početku crkva nije imala zvonik, jer upotreba zvona u crkvama u to vreme nije bila dozvoljena. Posle Hatišerifa od 1830. godine i dobijanja slobode bogosluženja i građenja svetih hramova, knez Miloš je podigao zvonik. Prema inventaru od 1909. godine današnji zvonik podignut je 1871. godine.


понедељак, октобар 10, 2005

iz postanske arhive

1827.

– Propisane tarife za isplaćivanje putnih troškova tatara
Za najbližu tatarsku relaciju Kragujevac–Jagodina (sa povratkom) zarada tatarina iznosi 36 groša, za prenos pisma iz Beograda do Sarajeva i povratak za tatarina treba izdvojiti 700 groša a za relaciju Beograd–Carigrad–Beograd tarifa je 3200 groša



1834.

– U Srbiji postoje drumovi:
Beograd–Šabac–Loznica–Zvornik;
Beograd–Grocka–Hasan Pašina Palanka (Smederevska Palanka)–Jagodina–Paraćin–Aleksinac;
Beograd–Smederevo–Požarevac–Golubac–Brza Palanka;
Beograd–Palež (Obrenovac)–Valjevo–Kragujevac–Čačak.
Na ovim drumovima odvija se poštansko-putnički saobraćaj koji se obavlja jahaćim i menzulanskim konjima


1837.

– U Jagodini ustanovljen karantin u kome se vršila dezinfekcija pismonosnih pošiljaka

1843.

– Funkcionišu javne pošte u Grockoj, Batočini, Zaječaru, Jagodini, Kolarima.
– (15. oktobar) – Doneto knjaževsko „Ustrojenije poštanskog zavedenija”
Ovaj zakonski akt kodifikuje javni poštanski saobraćaj u Srbiji. Osnovni principi: Pošta služi državnoj upravi i čitavom narodu za transport pošiljaka i putnika, poštanska organizacija počiva na mreži pošta i poštanskih ekspozitura, poštanska uprava ima monopol u prenosu pošiljaka, poštanske tarife su jedinstvene za celu zemlju i naplaćuju se unapred, „poštansko upraviteljstvo” radi u sastavu „Popečiteljstva unutrašnjih poslova”, osoblje se postavlja ukazom, obavezna je uniforma i upotreba poštanske trube (trompete), ustanovljuju se dve vrste poštanskih pošiljaka: pismonosne pošiljke (pisma, novine, štampane stvari, slike, robni uzorci) i amaneti koji sadrže novac, dragocenosti i vrednosne papire)
– Prema Ustrojeniju poštanskog zavedenija, glavne poštanske linije su:
1. Beograd–Radujevac (preko Grocke, Požarevca, Kruševice, Donjeg Milanovca, Prahova, Brze Palanke i Negotina);
2. Beograd–Aleksinac (preko Grocke, Kolara, Palanke,
Batočine, Jagodine, Ćuprije, Paraćina i Šupeljka);
3. Beograd–Mokra Gora (preko Grocke, Kolara, Palanke,
Batočine, Kragujevca, Brusnice (Gornjeg Milanovca), Čačka, Požege i Užica);
4. Beograd–Loznica (preko Paleža (Obrenovca) i Šapca).
Pored ovih, glavnih, ustanovljeno je još 10 sporednih poštanskih linija.
Na svim poštanskim linijama predviđene su dve pošte (Beograd i Aleksinac), 34 post-ekspedicije i 36 menzulana
– Doneta Uredba o naplaćivanju poštanskih taksa u Srbiji
Primenjen sistem tarifiranja pismonosnih pošiljaka po težini bez obzira na udaljenost, a vrednosne pošiljke (amaneti) tarifiraju se prema vrednosti. Novine se prenose besplatno


среда, октобар 05, 2005

Ime Jagodina

Dana 15/28. jula 1399. godine, u Jagodini je monahinja/kira Evgenija (zamonašena kneginja Milica), sa sinovima despotom Stefanom i gospodinom Vukom, izdala razrešnicu Dubrovčaninu Živulinu Stanišiću o plaćenom zakupu na držanju carine kod Planske i Šatonje, koju je Ivčan Hodanović, Rudničanin, dugogodišnji poverljiv kurir kuće Lazarević, odneo u Dubrovnik. U ovom dokumentu se prvi put pominje ime Jagodne (Jagodine).

Ознаке:


уторак, октобар 04, 2005

Josif Pancic - Jagodinski fizikus

Josif Pančić je u Jagodini radio kao okružni fizikus, od februara do novembra 1847. godine. To je bila, inače, njegova prva služba u Kneževini Srbiji. O njegovom radu sačuvana su dva izveštaja, ali i nekoliko novo otkrivenih dokumenata, koji više bacaju svetla, ne samo na njegov rad, već i na ukupne zdravstvene prilike u Jagodinskom okrugu. Inače, do 1850. godine, u Jagodinskom okrugu radila su četvorica zvanično postavljenih fizikusa, i dvojica privremenih.


понедељак, октобар 03, 2005

Kuga 1837. godine

KUGA U SRBIJI 1837. GODINE
Dragoslav Dedić
ISTORIJSKI ARHIV JAGODINA

Kuga je jedna od najopasnijih infektivnih epidemijskih bolesti koja je u raznim vremenskim razdobljima pomorila preko 100 miliona ljudi. Jedna od poslednjih epidemija u Evropi zadesila je 1837. godine novostvorenu srpsku državu. Knez Miloš je još od prvog izveštaja da se kuga pojavila u Turskoj i da se približava granici, energično preduzima izgradnju karantina na glavnim graničnim prelazima uz istovremeno osnivanje pograničnih sanitetsko-policijskih kordona. No, i pored svih odlučnih mera kuga je sa turskim vojnicima ušla u Srbiju. Zahvatila je jagodinski, ćuprijski, aleksinački i valjevski okrug. Glavna bitka sa kugom vodila se u Jagodini, jer je ona bila centar zaraze. Pojedini izveštaji poslati iz Jagodine sadrže podatke o kliničkom obliku kuge, pa možemo pretpostaviti da su to prvi sačuvani medicinski izveštaji koji su poslati zvaničnoj vlasti. Na poziv kneza Miloša u Srbiju je došao izuzetno sposoban lekar zemunskog karantina Karlo Nađ. Zahvaljujući njemu, kao i radu lokalnih organa vlasti, prodor kuge u Evropu biva zaustavljen u Jagodini, što je i poslednji značajniji prodor ove bolesti iz Azije preko Balkana u Evropu. Po oceni mnogih poznavalaca ove teme, borba protiv kuge je doprinela da ondašnja Evropa, bude ne samo zadivljena preduzetim merama, već i zahvalna Srbiji i knezu Milošu na preduzetim profilaktičkim merama. Rad je rađen na osnovu do sada neistražene i neobjavljene arhivske građe iz fondova Arhiva Srbije.

      privacy: