.comment-link {margin-left:.6em;}

stara Jagodina

blog sa tektovima o staroj Jagodini i Jagodincima


уторак, јул 31, 2007

Prvi Srpski Ustanak

Razbijeni Srbi ipak ne izgube prisustvije duha, ni kuraži, da za slobodu svoju mreti nežale; stanu se opet u Crnom-vrhu za napad na Turke skupljati. Kara-Đorđe ode u Temnić, pa potom i u Levač, te sav narod okruga Jagodinskog na oružije podigne; pa po drugi put sa većom vojskom na Jagodinu 16. marta dođe, sa sviju strana Jagodinu obkoli i na juriš varoš uzme, mnoge Turke pobije i zarobi, koje ozlojeđeni Srbi zbog prve bitke sve izseku, varoš opljene i zapale.

No Dahija Kučuk-Alija kako je saznao, da Kara-Đorđe veliku vojsku opet kupi da na Jagodinu udara, i kad je čuo da on na Jagodinu ide, iziđe iz Jagodine sa Gušancem-Alijom i sa 1000 njegovi Krdžalija, pređe Bjelicu i provuče se kroz Crni-vrh preko Lipara, udari na Kragujevac, i odatle preko Belosavaca i Koraćice na Topolu, gdi Kara-Đorđevu kuću, vodenicu, ambar čardake, i druge zgrade popali, ranu svu pokupi i ode Beogradu.

Kara-Đorđe kad osvoji Jagodinu ostavi tu Jagodinske starešine da obdržavaju red i poredak u narodu, da čuvaju da nebi Turci od Ćuprije prodrli, i da vojsku svagda pripravnu imadu. Pa se sa svom svojom vojskom krene za Kučuk-Alijom i Gušancem u poteru. No kako su oni po izmakli bili; Kara-Đorđe u putu ostavi pešake, da polako idu, uzme sve konjanike i najkraćim putovima koje je on poznavo pojuri, da bi Kučuk-Aliju preteko, no jedva ga na konaku u Ropočevu stigne; i kad vidi da su se Turci oko vatri koje su naložili bili, razazurili - raskomotili - on onda zapovedi te konjanici konje odjašu i podalje od Turaka u jednom lugu povežu; pa onda uzme ljude, i potajno prikuči se bliže Turaka, pa na one koji su oko vatre sedili i ležali iz pomrčine opali iz pušaka, i ubije deset Turaka i mnoge ji rani, i htene ji još tući, no Turci u Talambase učine uzbunu i odma vatre pogasu pa ne spavajući svunoć, u zoru pojašu konje i odjure preko sela Vrčina Beogradu.

Kad Kučuk-Alija sa Turcima iz Ropočeva pobegne. Kara-Đorđe sutradan posle podne u dva sata u Ropočevu dočeka vojsku koja je za 14 sati od Jagodine došla, pa je raspusti kućama da vojnici svoje poslove svršavaju, i da su uvek gotovi da na poziv u boj pođu. Pa učini poruke i razašlje pisma po svoj Srbiji da se narod gdi nije usto protivu Turaka, na ustanak pokrene, i da se oko oni varoši iz koji Turci nisu isterati ili pobegli, i oko gradova, čuva da u sela Turci neizlaze, i da se u narodu održava red i poredak; a pored toga da sve starešine, sa pojedno dva do tri glavna čoveka na skupštinu u Ostružnicu 9. Aprila dođu.

...

Od početka ustanka, do odlazka Bećir-Paše u Bosnu, razbio je kara-Đorđe sa Srbima Turke na 24 mesta, i to lično on predvodeći vojsku, prvo u manjim bojevima: na Sibnici, Orašcu i Vrbici, - Kragujevačkog, i Drlupama i Ropočevu, Beogradskog okruga, u većim bitkama; na Rudniku Rudničkog i Batočini Kragujevačkog okruga; na Jagodini dvaput, prvije put bio suzbijen, a drugi put kad je više vojske pribrao, na juriš ju je osvojio. Posle toga, pod Vojvodom Vasom čarapićem na Leštanima; u više bojeva oko Topčidera, i oko Vračara; potom, lično na Požarevcu, gdi mu se Turci predadu, na Smederevu gdi Turke iz Varoši stera u Grad, i Grad u Muaseli, odatle opet u više bojeva na Vračaru, na Sopotu, Kumodražu i Željezniku. A na Jugo-Zapadu pod Vojvodom Jakovom Nenadovićem na Beljinu 23. Februara, na Valjevu i u Svileuvi 28. Februara, na Šabcu gdi je Varoš osvojen, 7. Marta, na Čokešini 18. Aprila, i na Šabcu opet, gdi su Turci 20. Aprila Grad Šabački Jakovu predali. Posle toga omanji bojeva na Lešnjici, Lipnici i Loznici, i opet na Šabcu, i pored ti više, i omanji bojeva i čarkanja Srbi sa Turcima imali su i na drugim mestima; i svuda Turci pobeđivani bili su, i iz ovi označeni mesta prognati.


Izvodi iz knjige Konstantina N. Nenadovića o Karađorđu, izdate u Beču, 1883. godine

Ознаке: ,


Jagoda krcmarica

Jedna od legendi kako je Jagodina dobila ime je i prica o krcmarici Jagodi.
Evo price o njoj, preuzete sa Wikipedije:

Romantičari, maštari, pominju krčmaricu Jagodu, sa dvorima i hanom na Crvenom bregu iznad groblja, u čijem je podnožju raslo selo, nazvano po njoj Jagodina. Krčmarica Jagoda je, kazuju njeni poštovaoci, po suncu služila goste a pod sjajem meseca, sa 40 razbojnika, napadala i pljačkala bogate karavane kraj Carigradskog druma. Trajalo bi to do u beskraj, da i legenda nema kraj, pa se veli da je u jednoj pljački srela mladića, pred čijom je lepotom zadrhtala njena razbojnička ruka. Iznevereni prijatelji su je pustili da ga povede u svoje dvore, ali joj izdaju nikada nisu oprostili. Jedne noći nestao je u plamenu Jagodin han, nad čijim se zgarištem, u mrklim noćima, godinama čulo njeno jezivo kikotanje. Stariji pamte da je kraj groblja postojao komad neobrađenog zemljišta, koji se do skoro nazivao opštinska utrina, a nekad davno Jagodina livada. U vreme Turaka, od seoceta u podnožju Crvenog brega, izrašće njihovo naselje, koje će nazvati Jagodina palanka, pa otuda docnije i ime Jagodina.

Ознаке: , ,

      privacy: